ATINA – Pobjednik na vanrednim parlamentarnim izborima u Grčkoj je Aleksis Cipras i njegova politička partija Siriza, koja je prema razultatima grčke izborne komisije osvojila 35,03 procenta glasova. Iza nje je Nova demokratija Antonisa Samarasa sa osvojenih 29,31 procenat. U novi saziv grčkog parlamenta koji broji 300 poslanika ulaze i Pasok sa 5,21 ali i Zlatna zora sa 6,29 procenata, koja je inače proglašena za tetorističku organizaciju. Najvjerovatnije ulazi i KKE Komunistička partija Grčke koja je osvojila cenzus od 4 procenta osvojenih glasova. Najveći gubitnik na izborima je Jorgos Papandreu čiji Pokret demokratskih socijalista po svemu sudeći nije prešao cenzus potreban za ulazak u parlament, ali i Evangelos Venizelosa.
Grčka ima vrlo komplikovana izborna pravila po kojima partija koja je prva po broju osvojenih glasova dobija cenzus od još 50 poslaničkih mjesta. Glasovi se još uvijek prebrojavaju i razlika između Sirize i Nove demokratije u osvojenim glasovima je oko 10 procenata. Prema izbornim anketama, Siriza je osvojila 150 poslaničkih mjesta, a Nova demokratija 70. Neizvjesno je da li će Siriza imati 151 poslaničko mjesto i apsolutnu većinu. Na izborima je glasao milion birača koji su se opredijelili za neku od 18 političkih partija i koalicija.
Prva izjava koju je poslije glasanja dao lider Sirize Aleksis Cipras bila je: „Pišemo novu istoriju Evrope“, a na baneru ispred sjedišta Sirize u Atini piše: „Frau Merkel, ovo je dobra noć“.
Ovo je prvi put poslije Drugog svjetskog rata da u jednoj evropskoj zemlji, koja pripadana takozvanom zapadnom svijetu, na vlast dolazi radikalno lijeva politička partija. Ankete pokazuju da će radikalni ljevičari imati između 150 i 158 poslaničkih mjesta od trista koliko broji parlament. Sve zavisi od toga da li će možda i Jorgos Papndreu kroz iglene uši ući u parlament.
Jedan od vodećih političkih analitičara u Grčkoj Stavros Ligeros je pojasnio kako je Siriza došla na vlast budući da je od 2012. godine bila u opoziciji.
– Ovo nije sudar između lijevo i desno orijentisanih političkih partija nego između onoga što nameće Evropska trojka – stezanje kaiša, male plate, štednja – i onoga što obećava Cipras – veće plate, veće penzije, veća zaposlenost, bolji standard i reprogramiranje, odnosno otpis dugova prema evropskim kreditorima. Milioni Grka su pali u provaliju poslednjih godina, a milioni su pred provalijom, oni se identifikuju sa Sirizom koja im obećava izlazak iz provalije i po cijeni da Grčka napusti evrozonu – kaže Ligeros.
Siriza je osvojila vlast zbog njenog programa, u čijem je centru bila domaća ekonomija, smanjenje nezaposlenosti koja je dostigla 28 procenata, pokretanje proizvodnje, veće plate radnicima, socijalne olakšice za najsiromašnije slojeve građana, obračun sa korupcijom i sa najbogatijim slojevima društva koji ne plaćaju poreze. Tu su bili uvršteni i ultimativni uslovi evropskoj trojci da od 240 milijarde eura oproste skoro polovinu duga u visini od 100 milijardi.
Na to posebno Angela Merkel ne gleda uopšte blagonaklono jer to može da povuče domino efekt i da isprovocira i Španiju, koja je u sličnoj situaciji, da traži olakšice. Pobjeda Sirize mogla bi da označi početak političkih potresa ne samo u Grčkoj nego u mnogim evropskim državama u kojima lijevo orijentisane populističke partije započinju vlastitu kampanju protiv mjera štednje.
Ciprasu će biti vrlo teško da se nagodi sa EU i MMF, međutim, u interesu obje strane je da se nagode. Jorgos Kircos, grčki konzervativni evroposlanik, kaže da je vrlo opasno ako koaliciona lijeva vlada raskine dogovor sa kreditorima i izađe iz evrozone jer bi tada zemlja doživjela bankrot.
Zato sve više analitičara ocjenjuje da će Cipras poslije pobjedničke euforije odustati od svoje prvobitne najave i „ucjena“ evropske trojke, što može da izazove konflikt unutar partije, a to bi za Grčku značilo gubljenje vremena, a možda i nove izbore.
Cipras je svjestan situacije i, ako se izuzmu vatreni govori u predizbornoj kampanji, on je u nekoliko navrata, doduše stidljivo, naglasio da Grčka treba da ostane u evrozoni, ali traži otpisivanje i reprogramiranje dugova i njihovu otplatu tek kada privreda stane na zdrave noge i počne rast.A.Pisarev
Grčka otišla ulijevo
Preko hiljadu novinara pratilo je izbore, što je duplo više nego na prethodnim izborima.
Siriza je svoj politički uspon polčela kao ljevičarski pokret koji je 2000. godine počeo sa reformormom Sinaspizmosa koalicije ljevičarskih i ekoloških udruženja, a kao partija se pojavila 2004. godine okupljajući sve lijeve i reformističke građanske organizacije i nezadovoljne članove ostalih političkih partija. Panos Petru, član blžeg rukovodstva Sirize i član Internacionalističke radničke ljevice (DEA), kaže da su Sirizi do uspona dovele i uspjeha na ovim izbvorima dovele dvije bitne stvari. Sve organizovane snage uključene u Sirizu zadržavaju svoju nezavisnost i pravo da javno zastupaju svoju politiku i svoje ideje, zato su rasprave u Sirizi uvijek žustre, dinamične i otvorene i vode Sirizu u pravcu da se stalno razvija jer nijedna snaga nije dominantna. Druga bitna stavka je što je Siriza kao pokret otvorena i prvukla je mnoge aktiviste i građanski sektor koji nije povezan ni sa jednom politički organizovanom komponentom.
Samaras čestitao
Ciprasu pobjedu
ATINA – Odlazeći premijer Grčke i lider Nove demokratije Antonis Samaras čestitao je sinoć u telefonskom razgovoru lideru Sirize Aleksisu Ciprasu pobjedu na izborima.
„Cijenim to”, odgovorio je Cipras, na šta je Samaras uzvratio: „To je politički civilizovano”, prenijela je grčka agencija ANA.(Tanjug)